Legnete u krevet umorni, ali noge neprestano pomerate jer osećate mravinjanje, golicanje ili neprijatnu napetost? Ako se ovaj osećaj pojačava uveče i tokom noći, a olakšanje donosi tek ustajanje i hodanje, moguće je da je reč o sindromu nemirnih nogu. Ovaj neurološki poremećaj može ozbiljno da oteža uspavljivanje i naruši kvalitet života, a često se pogrešno pripisuje običnoj nervozi ili umoru.
Sindrom nemirnih nogu, poznat i kao Vilis-Ekbomova bolest (RLS), karakteriše neodoljiva potreba za pomeranjem nogu, najčešće praćena neprijatnim senzacijama. Tegobe se uglavnom javljaju kada osoba miruje, tokom sedenja ili ležanja, zbog čega su posebno izražene pred spavanje.
Karakteristično je da se simptomi privremeno ublažavaju hodanjem, istezanjem ili pomeranjem nogu, ali se često vraćaju čim osoba ponovo pokuša da se odmori.
Koji su simptomi sindroma nemirnih nogu?
Osobe koje imaju ovaj sindrom najčešće opisuju neobične senzacije u nogama koje je teško objasniti. Neki osećaju kao da im nešto mili ispod kože, dok drugi prijavljuju peckanje, mravinjanje, strujanje ili unutrašnju napetost.
Postoji nekoliko karakterističnih znakova koji mogu ukazivati na ovaj poremećaj:
- Neodoljiva potreba za pomeranjem nogu, često praćena neprijatnim osećajem.
- Tegobe se pojačavaju tokom mirovanja, naročito kada osoba legne ili duže sedi.
- Hodanje, istezanje ili pomeranje nogu donosi privremeno olakšanje.
- Simptomi su izraženiji uveče i tokom noći nego u jutarnjim satima.
Upravo kombinacija ovih simptoma razlikuje sindrom nemirnih nogu od uobičajenog umora ili povremenog nemira u nogama.
Zašto se javlja sindrom nemirnih nogu?
Tačan uzrok nije uvek poznat, ali istraživanja ukazuju na povezanost sa načinom na koji nervni sistem reguliše dopamin, kao i sa metabolizmom gvožđa u organizmu.
Nedostatak gvožđa, odnosno smanjene zalihe ovog minerala, može biti jedan od važnih faktora. Sindrom se češće javlja i u određenim okolnostima:
- Tokom trudnoće, naročito u kasnijim mesecima.
- Kod osoba sa hroničnim bolestima bubrega.
- Kod ljudi koji imaju porodičnu sklonost ovom poremećaju.
- Kod osoba koje koriste određene lekove koji mogu izazvati ili pogoršati simptome.
Stres i nedostatak sna mogu dodatno otežati tegobe, ali nemirne noge ne treba automatski pripisivati nervozi ili psihičkoj napetosti.
Kako ublažiti nemir u nogama pred spavanje?
Kod blažih tegoba određene promene svakodnevnih navika mogu pomoći u smanjenju neprijatnosti. Preporučuju se redovna, umerena fizička aktivnost i održavanje približno istog vremena odlaska na spavanje.
Mogu pomoći i sledeće navike:
- Blago istezanje i masaža nogu pre spavanja.
- Topla kupka ili topli i hladni oblozi, u zavisnosti od toga šta više prija.
- Smanjenje unosa kafe i drugih napitaka sa kofeinom, naročito u drugom delu dana.
- Izbegavanje dugotrajnog sedenja bez pauza za kretanje.
- Održavanje redovnog rasporeda spavanja i odmora.
Ove mere mogu ublažiti simptome, ali ne predstavljaju zamenu za lekarski pregled kada se tegobe često ponavljaju.
Kada zbog nemirnih nogu treba otići lekaru?
Ako vam neprijatan osećaj u nogama redovno otežava uspavljivanje, budi vas tokom noći ili izaziva umor i pospanost tokom dana, važno je da se obratite lekaru.
U proceni tegoba lekar može preporučiti laboratorijske analize, uključujući proveru krvne slike, nivoa gvožđa i feritina, koji pokazuje zalihe gvožđa u organizmu. U zavisnosti od simptoma i zdravstvenog stanja, mogu biti potrebne i dodatne provere.
Preparati gvožđa ne bi trebalo da se uzimaju na svoju ruku. O njihovoj upotrebi odlučuje lekar na osnovu laboratorijskih nalaza i procene zdravstvenog stanja.
Dobra vest je da postoje načini lečenja kojima se simptomi mogu značajno ublažiti i poboljšati kvalitet sna. Zato uporan nemir u nogama ne treba ignorisati niti automatski pripisivati stresu. Pravovremeno prepoznavanje problema prvi je korak ka mirnijim noćima i kvalitetnijem odmoru.